Dugo smo očekivali ovaj izlet jer pogled s Bijelih Stijena i same Bijele Stijene su jednostavno spektakularne. Pripremali smo se s zimskom opremom za snijeg i led, ali tjedan ranije su bile proljetne temperature, ali nažalost samo mali dio smo dobili pri usponu na Javornicu (1374mnv). 

Krenuli smo nas četvero iz Zagrebu u 06.00h. Na autocesti promet nije bio pregust, a i naš vozač je živahan pa smo dosta brzo stigli. Prolazak kroz uspavani i magloviti Ogulin. Poznate ceste, muzej. Nastavak prema Jasenku i posljedično skretanju prema Bijelim Stijenama. Makadamski cesta je dosta “isprana” i vozimo polako. Na putu smo vidjeli troje lanadi kako se igraju i stvarno se oduševili. Telefoni na spremno. Nakon izlaska iz auto lica su bila pomalo tužna jer magla nas je grlila već dugo, sunca niotkuda, ali izlet će to sve popraviti. 

Uspon na Bijele i stijene smatra se jednim od najljepših planinarskih izleta, jer je priroda ovdje stvorila galeriju nevjerojatnih krških oblika. Malo gdje se priroda tako vješto poigrala prirodnim fenomenima kao u području Bijelih stijena. Brzo smo stigli od raskrižja lijevo Javornica, a desno sklonište, kuća i Bijele. 

Nedug ostanak u skloništu koje je prekrasno i još uvijek ima miris po drvetu. Pokoja slika, sendvič i idemo na vrh koji kreće iza kuće koja je minutu od skloništa. Snijeg i vjetar koji je pojačao, ali za nekih 45min. smo se popeli na vrh. Penjanje na sam vrh nije posebno zahtjevan osim zadnjeg dijela koji je osiguran sajlom, no uspjeli smo. Ništa od veličanstvenog pogleda jer magla nam krije pogled. Ovdje stavljam link 360° sa vrha https://bit.ly/3bV1dVr. Uživajte.

Vratili smo se malo drugačijim i strmijim putem, ali uspješno. Ponekad se upada u snijeg do koljena, ali ide. Najinteresantniji dio silaska je nailazak na Frižider koji je sav zaleđen i sjajan. Divno. 

Natrag u sklonište gdje uspijevamo upoznati i domara kuće D.Hirtz Miroslava Kovačića. Prijateljski raspoložen i drag tip. Također srećemo vrlo mladu ekipu spremnu za zabavu i spavanje u skloništu. Okrijepa i odluka da idemo na Javornicu.

Put na Javornicu s dosta vjetra i dosta snijega. Put je cijelom dužinom vjetrovit, zasniježen i nagnut pod 45°. Tek nakon izlaska sa strmine dolazimo u zavjetrinu i ugodan teren. Kratak odmor prije finalnog uspona na Javornicu. Sunce izlazi i nagrađuje naš napor. Uspon na vrh Javornice je kamenit i nezahtjevan, ali pogled je predivan. Vidimo Jasenak obasjan suncem, Klek. Prekrasno. 

Odličan izlet. Do skorog viđenja.